Papa Franjo najavio je 13. ožujka u bazilici svetog Petra proslavu izvanrednu Svetu godinu. Taj Jubilej milosrđa započet će otvaranjem Svetih vrata na Svetom Petru na svetkovinu Bezgrešnog začeća 2015., a završit će 20. studenoga 2016. na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja. Na početku godine, Sveti Otac rekao je: “Ovo je vrijeme milosti. Važno je da vjernici laici to milosrđe žive i unose u različite društvene sredine. Samo naprijed!”
Otvaranje sljedećeg jubileja održat će se na pedesetu obljetnicu završetka Drugoga vatikanskog koncila 1965. godine. To je od velikog značenja, jer potiče Crkvu da nastavi rad započet na Koncilu.
Tijekom jubileja, nedjeljna čitanja kroz godinu bit će uzeta iz Evanđelja po Luki, koji je prozvan “evanđelist milosrđa”. Postoje mnoge poznate prispodobe o milosrđu sadržane u Evanđelju po Luki: izgubljena ovca, izgubljena drahma, milosrdni otac. Službena i svečana najava Svete godine održat će se javnim proglašenjem bule kod Svetih vrata na Nedjelju Božjeg milosrđa, svetkovinu koju je utemeljio Ivan Pavao II. a koja se slavi u nedjelju nakon Uskrsa.
Katolička tradicija započela je tradiciju slavljenja Svete godine s papom Bonifacijem VIII. godine 1300. Prema zamisli Bonifacija VIII. Jubilej se trebao slaviti svakih stotinu godina. Od 1475. pa nadalje – kako bi se omogućilo svakom naraštaju doživjeti barem jednu Svetu godinu – određeno je da se redovni Jubilej slavi svakih 25 godina. Međutim, izvanredni jubilej se može proglasiti povodom događaja od posebne važnosti.
Katolička Crkva dala je židovskom jubileju više duhovno značenje. On se sastoji u općem opraštanju, oprostu otvorenom svima, te mogućnosti da se obnovi odnos s Bogom i bližnjima. Zato je Sveta godina uvijek prilika za produbljivanje vlastite vjere i življenja kršćanskog svjedočenja s obnovljenom predanošću.
Jubilejom milosrđa Papa stavlja u središte pozornost prema milosrdnom Bogu koji sve poziva da se vrate njemu. Susret s njim rađa krepošću milosrđa. Papa u spomenutoj homiliji ističe da je to prilika da postanemo “milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan”. Uvjeren sam, rekao je Franjo, da će “cijela Crkva u ovom Jubileju pronaći radost dok ponovno otkriva Božje milosrđe i čini ga plodnim, milosrđe kojim smo pozvani utješiti svakog muškarca i svaku ženu našeg doba”.
Početni obred Jubileja je otvaranje Svetih vrata. Ta su vrata otvorena samo tijekom Svete godine, dok ostalih godina ostaju zatvorena. Svaka od četiri glavne rimske bazilike: Svetog Petra, Sv. Ivana Lateranskog, Svetog Pavla izvan zidina i Svete Marije Velike, imaju Sveta vrata. Ovaj obred otvaranja Svetih vrata na simboličan način izražava ideju da se, tijekom Jubileja, vjernicima nudi “izvanredan put” ka spasenju.
Milosrđe je tema vrlo draga papi Franji, koji je već za svoje biskupsko geslo izabrao riječi: “miserando atque eligendo”. To bi se geslo moglo prevesti i “očima milosrđa”.
U prvom Angelusu nakon svog izbora, Sveti Otac rekao je: “Na sam spomen milosrđa ta riječ mijenja sve. To je nešto najbolje što možemo čuti: mijenja svijet. Malo milosrđa čini svijet manje hladnim i pravednijim. Trebamo shvatiti dobro to milosrđe Boga, toga milosrdnog oca koji ima toliko strpljenja…” (Angelus, 17. ožujka 2013.).
U Angelusu od 11. siječnja 2015. rekao je: “Danas postoji tako silna potreba za milosrđem i važno je da ga vjernici laici žive i nose u različite društvene sredine. Samo naprijed! Mi živimo vrijeme milosrđa, ovo je vrijeme milosrđa”.
Nadalje, u svojoj poruci za korizmu 2015. godine Sveti Otac piše: “Velika mi je želja da sva mjesta u kojima je Crkva prisutna, posebno naše župe i naše zajednice, postanu otoci milosrđa usred mora ravnodušnosti.”
Organizaciju Jubileja milosrđa papa Franjo je povjerio Papinskom vijeću za promicanje nove evangelizacije.
IKA | Bitno.net
