Prikazujem sadržaj po oznakama: Tag item nedužnost

Ugledajmo se na Mariju i Josipa. Biti otvoren Božijem zovu i ne bojati se, donosi nama i drugima blagoslov, radost, mir i u konačnici spasenje. I nemojmo se bojati, jer Bog ohrabruje i rasvijetljava naše putove (Mt 1, 20) videći našu angažiranost oko slijeđenja Božijeg poziva-slijeđenja ljubavi!

Ugledajmo se na Mariju i Josipa. Biti otvoren Božijem zovu i ne bojati se, donosi nama i drugima blagoslov, radost, mir i u konačnici spasenje. I nemojmo se bojati, jer Bog ohrabruje i rasvijetljava naše putove (Mt 1, 20) videći našu angažiranost oko slijeđenja Božijeg poziva-slijeđenja ljubavi!

Pozvani smo vapiti Bogu, biti njegova produljena ruka, ukazati svakom čovjeku kojem nas Bog šalje na radost života u Bogu i po Bogu, ispunjenje životnog poslanja u istinskim vrednotama i neće Gospodin uništiti grada…

Pozvani smo biti poslužitelji mističnom tijelu Kristovu- siromahu tijela ili duha, nevoljniku, prosjaku, očajnomu…Navijestiti im Krista u nama- donijeti nadu slave da bismo svakoga čovjeka doveli do savršenstva u Kristu.

Nakon nedjeljne mise izložili su svoje radove ispred crkve u misiji Ujewa. Cilj akcije bio je razmjenom darova prikupiti sredstva za pomoć starijim osobama na ovom području kojima je pomoć najnužnija. Predmeti nisu...

Usporedimo li prvo čitanje i Evanđelje, primijetit ćemo da se u oba slučaja radi o radu i o brizi za gosta, ali da ta briga i to nastojanje bivaju sasvim različito ocijenjeni.

Abraham ne miruje i trči sve dok svojim gostima ne da ono najbolje: njegova je nagrada božansko obećanje da će dobiti sina.

Marta trči i nema mira dok Isusu, koji je gost u njenoj kući ne priredi dostojnu dobrodošlicu: njezina je nagrada Gospodinova opomena, koja u usporedbi s Marijinim ponašanjem izgleda gotovo kao obescjenjivanje.

Marta čini isto što i Abraham, ali za razliku od njega ona dobiva opomenu. Kako se to proturječje može objasniti?

Abrahamova vjera i njegovo djelovanje stoje u međusobnom odnosu i odgovaraju unutarnjem stavu. Djelovanje proizlazi iz vjere i obrnuto. Stoga on može slobodno stupiti pred Boga i otvoriti mu se.

Slično čini i Marija. Ona slijedi svoj unutarnji glas koji je u tom trenutku upućuje k Isusu da ga sluša bez ikakvih vanjskih smetnji.

Marta Isusa srdačno prima i želi mu sve dati, kao Abraham. No, onda doživljava unutarnji nesklad.

Sve želi učiniti savršeno, dolazi do razdora između akcije i kontemplacije – i jedno i drugo je dobro i jednako vrijedno. Ona svoju ljutnju izražava tako što se kod Isusa žali na svoju sestru.

A Isus je s ljubavlju upućuje na ono bitno; on priznaje njezin trud i brigu, ali istovremeno joj svraća pažnju na ono najvažnije: onaj unutarnji stav ravnoteže vjere i djela koji će je približiti Bogu.

Cilj Zdenca je cjelovito i uvijek jače prianjanje k Bogu. Molitva i rad su izražajni oblici naše ljudskosti – od Boga dani i pomažu nam na putu prema cilju.

Možemo ga ostvariti samo ako se, slušajući unutarnji glas, iskreno trudimo oko njihova sklada.

Učenici OŠ Kman-Kocunar i Brda iz Splita, uključeni u program Odgoj u solidarnosti, na zadnjem susretu u ovoj godini izašli su iz svojih učionica i družili se s djecom iz udruge Anđeli i dječjeg doma Miljenko i Dobrila...

Pravednost stiže polako i sigurno.

Gledamo i slušamo o ratovima na raznim stranama svijeta. O bježanju tisuća ljudi iz Sirije. O zemljama koje ih primaju.

Ima nasilja koje nije dostupno javnosti. Vrlo česta nepravda, ugnjetavanje, pljačka i nasilje događa se u obiteljima. Dnevno gledam maske dobrog ponašanja muževa i žena kada su skupa. Iste te osobe kada su razdvojene, tuže mi se na obiteljsku situaciju nasilja. Česti su takvi slučajevi. Dok ih slušam duša mi vapi Bogu: „Dokle ćeš šutjeti, spasi ih jer izgiboše.“ Starozavjetni mentalitet i shvaćanje obiteljskih odnosa uzrokuju ovakva bezizlazna stanja.

Pavao u svojem pismu snaži Timoteja potičući ga da raspiruje milosni dar Božji kojega je primio po polaganju njegovih ruku. Ta od Boga smo primili snagu, ljubav i razbor. Strah dolazi od đavla, zlostavljača ljudi.

Poziva ga da odbaci stid zbog svjedočanstva za Gospodina. Štoviše neka se radosno zlopati za Evanđelje Božje, po snazi Božjoj. Neka uči riječi od svog učitelja i čuva poklad po Duhu Svetom koji prebiva u nama.

Svakodnevno upućujemo Bogu svoje molitve s najdubljim željama i čežnjama srca. Vjerujemo da će ostvarenjem istih ući mir u naše duše i naš život biti ispunjeniji i ljepši. Ponekad nam se čini da Bog šuti...

Današnje evanđelje nam donosi polemički razgovor između Isusa i farizeja, o pouci mnoštvu, učenicima, i nama danas o unutarnjoj i vanjskoj religioznosti. Isus nas uči kako je religioznost srca važnija od obdržavanja vanjskih propisa. "Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene.“ Zdenčani, pratimo unutarnje izvršavanje Božjih zapovijedi to je moral srca. „Srce“ – ključna je riječ Isusova govora. Nije dovoljno Boga štovati usnama, nego ga treba častiti i služiti mu srcem...